NIKŠIĆ – Manastir Kosijerevo u Petrovićima kod Nikšića juče je bio Stara Hercegovina u malom, a Banjani i Rudinjani tradicionalno su se potrudili da dočekaju braću pristiglu iz više krajeva. Srpski narod iz Crne Gore, Republike Srpske i Srbije okupio se u viševjekovnoj svetinji da proslavi hramovnu slavu Rođenje Presvete Bogorodice (Mala Gospojina). Svetoj arhijerejsku liturgiju služio je episkop budimljansko-nikšićki Joanikije a, po njegovim riječima, praznovao se dan kada se obilježeva rođenje majke nad majkama, dan koji je obradovao njene svete roditelje Joakima i Anu.

- Kada nas sabira Presveta djeva Bogorodica ona nas sabira u ljubavi. Rukovodi svima nama jer je ona brza pomoćnica. Ona nas najprije vadi iz naših duševnih tjeskoba, tegoba, oslobađa nas od mržnje, zavisti, pakosti, od zlopamćenja. Naše misli prosvećuje, našu volju ukrepljuje, upućuje nas na ljubav jednih prema drugima, da na takav način ispunimo božiju zapovijest da ljubimo boga i da ljubimo svoje bližnje,da znamo prevazilaziti sve nesporazume, razdore koji se javljaju među nama po dejstvu demonske sile i po našim slabostima- besjedio je episkop Joanikije.

U svetoj liturgiji sasluživao je i iguman rumunskog manastira Kalugare, otac Kasijan koji je okupljenom vjernom narodu prenio blagoslove rumunskog vladike Lučijana.

- Nema veće radosti nego kada se narod okuplja oko imena Bogorodice, i kada se svi zajedno pričešćujemo iz istog svetog putira. Dolazeći vama mislili smo da nigdje nije lako biti hrišćanin, ni vama nije lako i vi ste na mukama. Zato je veoma važno da ostanemo zajedno, da budemo braća uvijek i kad je teško i ako bude te ljubavi, a biće daće gospod, onda nam niko ništa ne može. Došli smo da vam kažemo da je rumunski pravoslavni narod uz vas, uvijek bio i sad jeste. Slušajte vaše vladike, sveštenike, idite za njima i Bog će pomoći, a mi se u Rumuniji kao pravoslavci neprestano za to molimo - kazao je iguman Kasijan.

Rođenja Presvete Bogorodice, rekao je u svečanoj besjedi prof. dr Miodrag Čizmović, jedan je od najznačajnijih hrišćanskih praznika. Manastiri, rekao je on, oduvijek su prepoznati ne samo kao mjesto molitve i kao tvrđava utočišta i utjehe.

-U vremenu raskola, razdora, raznih vrsta banalizacija i površnosti manastiri postaju svjevrsne enklave slobode. Čak i pojedini mislioci nekloni hrišćanstvu su prepoznali tu snagu Hristove crkve nazivajući je „moćnim ognjištem čovjekove nade” - kazao je Čizmović.

Manastir Kosijerevo, naglasio je on, u burnim i tjeskobnim vremenima prepoznat je kao duhovni stožer objedinjavanja našeg naroda koji zajedništvom pobjeđuje iskušenja i ne nasijeda na vještački projektovane podjele.

- Iz tog razloga je krucijalno važno ne prekinuti vezu sa prošlošću i da ono dobro i vrijedno iz prošlosti ne samo sačuvamo već i da stalno oplemenjujemo, jer kao što je rečeno nema identiteta bez kontinuiteta - naglasio je pof. dr Čizmović.

B.B.

---

Medalje Sv. Georgija Pobjedonosca zaslužnima
Episkop Joanikije uručio je najveće priznanje Eparhije budimljansko-nikšićke, medalju Sv. Velikomučenika Georgija Pobjedonosca prvog stepena bračnom paru Berislavu i Milici Samardžić iz Kanade koji su dali veliki doprinos u obnovi kosijerevske svetinje i manastira na Somini.Medaljom Sv. Velikomučenika Georgija Pobjedonosca prvog stepena vladika Joanikije odlikovao je i Vida Radmana iz Herceg Novog koji je priložio svoje imanje Manastiru Kosijerevo.

- Slava bogu i Sv. Georgiju, hvala dobrom i čestitom vladici Joanikiju, hvala Miličinim i mojim roditeljima što nas naučiše da dijelimo i da volimo Boga. Hvala umirovljenom vladici Georgiju kanadskom koji svaku mrvu dara iz bijela svijeta donese u srpsku zemlju - kazao je Berislav Samardžić primajući priznanje.


Slavlje nastavljeno u manastirskoj porti
Nakon svete službe pripremljen je bogat kulturn-duhovni program koji je vodila Kristina Jocović. Učešće su uzeli crkveni hor „Prepodobne mati Angeline“ kojim rukovodi profesor Ana Bojić, guslar Andrija Knežević, Kulturno -umjetnička društva „Piva“ iz Plužina, kao i Bilećani KUD-ovi „Vlatko Vuković“, „Vladimir Gaćinović“ i pjevačka grupa „Gligor Milićević“, a manastirsko slavlje ne bi moglo proći bez pjevačkih gruga „Banjani“.

Ovogodišnje domaćinstvo pripalo je Crkvenom odboru banjskog sela Klenak, odnosno bratstvu Antović. U njihove ime prisutne je pozdravio Miško Antović koji je istakao značaj Manastira Kosijerevo za sav narod. Za narednu godinu domaćinstvo je preuzeo Crkveni odbor crkve Sv.Arhanđela Mihaila u Stražnici.



”